Povijest Umaga

Povijest Umaga

Umag je nastao u antičko doba kada je stanovništvo s okolnog područja počelo naseljavati uski otočić koji se nasipavanjem postupno širio te postao poluotok kakvim ga znamo danas. U pisanim izvorima prvi se put spominje u 6. stoljeću kao Humagum, a njegovom je razvoju naročito pogodovao povoljan položaj. Naime, umaško se područje nalazilo na putu prema jugu iz Akvileje koju su Rimljani osnovali kao uporište za vojnu kontrolu Istre i sjevernog Jadrana.

Mnogo godina prije nastanka današnjeg Umaga, na okolnom su području postojale prapovijesne gradine, dok je u rano rimsko doba bio aktivan veći broj luksuznih rustičnih vila, naročito uz obalu sjeverno od Umaga, od Zambratije do Katora.

Antički ostaci u Katoru

Iz razdoblja rane antike potječu mnogi vrijedni nalazi na rtu Katoro i sjeverno od njega, napose ostaci morske vile s podnim mozaicima. U podmorju Katora sačuvani su ostaci građene obale i gatova, dok je podvodnim istraživanjima pronađeno mnogo keramičkih predmeta, uglavnom za kuhinjsku upotrebu. U vrtlogu povijesnih zbivanja naselja na Katoru počela su gubiti na važnosti, dok je Umag postupno rastao.

Umag nakon pada Zapadnorimskog Carstva

Nakon pada Zapadnorimskog Carstva, u Umagu su se, kao i u čitavoj Istri, izmjenjivale vladavine germanskih kraljevstava i Bizantskog Carstva. No, društveni odnosi naslijeđeni iz rimskog vremena nisu se značajnije mijenjali, uz iznimku doseljavanja Slavena. Kraj 8. i 9. stoljeće obilježila je vladavina Franačke države kada započinje proces feudalizacije. Hrvatski knez Domagoj u tadašnjim ratovima s Francima razorio je Umag, nakon čega grad počinje slabjeti.

Vlast Mletačke Republike

U kasnijem srednjem vijeku, Umag je 1269. godine, među prvima u Istri, priznao vlast Mletačke Republike, rastuće pomorske sile pod čijom će upravom ostati sve do njene propasti koncem 18. stoljeća.

Širenje grada na kopno, izvan poluotoka, prvi se put spominje u prvoj polovici 14. stoljeća. Godine 1370. zapalili su ga Genovljani koji su u to vrijeme vodili bitku s Mlecima za prevlast na Jadranskom moru. Tim je činom uništen i ondašnji gradski arhiv.

Idućih je stoljeća Umag gotovo opustio, ne samo zbog ratnih razaranja već i čestih pojava kuge i malarije. Zato se tijekom 16. i 17. stoljeća ovdje naseljavaju skupine stanovnika iz južnijih predjela Balkanskog poluotoka, napose Grčke, Albanije i Dalmacije. No, vremena i dalje nisu bila mirna. Izvori bilježe da su 1687. godine u napadima na Umag gusari pljačkali i otimali stanovnike.

Umag u sastavu Austro-Ugarske Monarhije

Propašću mletačkog imperija 1797. godine grad dospijeva pod vlast Habsburške Monarhije, no njenu vladavinu nakon samo osam godina prekida Napoleon. Premda njegova uprava u Istri nije dugo trajala, umaška će je povijest dobro pamtiti jer su u to doba, 1811. godine, grad zapalili Englezi.

Porazom Napoleonove Francuske Umag 1813. godine ulazi u sastav Austro-Ugarske Monarhije u kojoj dočekuje i početak Prvog svjetskog rata.

Kraljevina Italija

Završetkom rata grad dospijeva pod vlast Kraljevine Italije. Ubrzo je, u još jednom velikom požaru, 1924. godine, stradala gradska palača na glavnom trgu pored crkve.

Kraj drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata, u ovim je krajevima dočekano rješenje graničnog pitanja tek 1954. godine kada međunarodnim ugovorom Umag, dotada na Slobodnom teritoriju Trsta, pripada Jugoslaviji, a njenim raspadom, Hrvatskoj.

Ubrzanim razvojem turizma u drugoj polovici 20. stoljeća postaje gospodarsko središte i najveći grad sjeverozapadne Istre te važno turističko i sportsko središte u razmjerima čitave Hrvatske.

share

Pronađi smještaj


Newsletter

Prijavite se za naš newsletter

Prijava nije uspijela. Unesite valjanu e-mail adresu i prihvatite policu privatnosti.