Povijest Novigrada

Povijest Novigrada

U okolici Novigrada postoje dokazi ljudskog naseljavanja još iz prapovijesne ere, dok ostaci ladanjskih vila u neposrednoj blizini današnjeg starog grada datiraju iz antičkog doba. Međutim, sam poluotok na kojem se nalazi današnji stari grad obavijen je velom tajne te još uvijek nije pouzdano utvrđeno kako je grad nastao.

Stručnjaci pretpostavljaju da se na poluotoku vjerojatno nalazila rimska vila, nalik na mnoge pronađene u okolici te da se oko nje, zbog položaja pogodnog za obranu, u kasnoj antici razvio kastrum, naselje koje je u razdoblju od 4. do 7. stoljeća postupno poprimalo gradski karakter.

Na izmaku 6. stoljeća, Novigrad se prvi put spominje u pisanim dokumentima, u pismu pape Grgura I. U 7. stoljeću ga kao Neapolis spominje Anonim Ravenjanin, nepoznati pisac iz Ravene koji je sastavio opis tada poznatog svijeta s popisom od oko 5.000 mjesta, 200 rijeka i opisom sredozemnih otoka. U kasnijim stoljećima, različiti izvori navode Novigrad kao Civitas Nova, Emona i Emonia.

Doseljavanje Slavena

O doseljavanju Slavena na ovo područje svjedoči novigradsko arheološko nalazište Čelega s dvanaest grobova iz druge polovice 7. stoljeća. U njima je nađena kućna keramika, srebrne naušnice, koštani češljevi i drugi predmeti koji upućuju na miješanje doseljenih Slavena s barbariziranim romanskim stanovništvom.

Franačka država i Karlo Veliki

Novija arheološka istraživanja daju naslutiti da je u vrijeme Franačke države i Karla Velikog, na prijelazu iz 8. u 9. stoljeće, Novigrad proživio jedno od najbogatijih razdoblja svoje povijesti. Kao sjedište franačkog kneza Ivana, bio je polazište za nadiruću feudalizaciju te postao dio glavnih kulturnih tokova tadašnje Europe.

Karolinško razdoblje

Iz karolinškog razdoblja koje danas plijeni sve veću pažnju znanstvenika, sačuvan je ciborij biskupa Mauricija, rijedak primjer umjetnosti ranog karolinškog doba. Izložen je u muzeju Lapidariju koji čuva jednu od najvažnijih zbirki kamenih spomenika u zemlji.

Novigrad je imao vlastitu biskupiju od 5. ili 6. stoljeća sve do 19. stoljeća kada je ukinuta i pripojena Tršćansko-koparskoj (1831).

Trobrodna župna crkva sv. Pelagija i Maksima obnavljana je nekoliko puta, a stručnjaci pretpostavljaju da je prvotno sagrađena u ranokršćanskom razdoblju. U njoj su trag ostavili i Karolinzi i kultura romanike, dok danas ima barokno-klasicistički izgled. Interijer obuhvaća nekoliko baroknih oltara, kipova i oltarnih slika.

Mletačka vlast

U 10. stoljeću Novigrad i čitava zapadna obala Istre izloženi su gusarskim napadima. Kako su postupno jačale aspiracije Mletačke Republike prema istarskim obalnim gradovima, Novigrad je primoran prisegnuti na vjernost mletačkoj vlasti, od koje se neuspješno pokušao osloboditi 1270. godine. U mletačko doba podignute su obrambene zidine koje su dijelom očuvane do danas.

Kuga je u Novigradu harala od 13. do 17. stoljeća, ratovi u 16. stoljeću, a malarija u 19. stoljeću. U 16. i 17. stoljeću grad je gotovo opustio i tek krajem 19. stoljeća počinje polako prosperirati razvojem turizma što ubrzo biva usporeno dvama svjetskim ratovima.

Procvat doživljava u drugoj polovici 20. stoljeća, gradnjom hotela, kampova i apartmana te razvojem turizma. U novije je vrijeme privukao pažnju uglednih istraživača koji su došli do novih spoznaja o gradskoj povijesti s naglaskom na razdoblje Karolinga.

share

Pronađi smještaj


Newsletter

Prijavite se za naš newsletter

Prijavite se